Poslovna 2023. u Crnoj Gori

Bez strateškog pristupa ekonomija nam je kao brod bez kormila na otvorenom moru. I ove godine, srećom, imali smo povoljan vjetar

Na globalnom nivou, poslovna 2023. godina obilježena je borbom monetarnih vlasti protiv inflacije i ta borba tek u ovoj godini bilježi svoje prve rezultate. Politika visokih baznih kamatnih stopa, koja neminovno dovodi do sma­njenja potrošnje, na našu sreću nije negativno uticala na industriju turizma, koja je na globalnom nivou zabilježila znatan rast. Tržište energenata, kao i linije snabdijevanja, poremećeni nakon ruske agresije na Ukrajinu, u znatnoj mjeri su se stabilizovali, tako da nijesu bili izvor dalje krize.

U Crnoj Gori imali smo vrlo uspješnu poslovnu godinu, u kojoj su mnogi poslovni subjekti ostvarili najbolje poslovne rezultate od kako postoje. Vrlo uspješna turistička sezona, kao i veliki broj stranih državljana, koji već neko vrijeme borave u Crnoj Gori, kreirali su tražnju na bazi koje naša ekonomija (domina­ntno turizam, trgovina i proizvo­dnja hrane i pića) ostvaruje dobre rezu­ltate. Ostvareni rast poslovnih prihoda od 11,53% iznad je zvanične stope inflacije (8,6%), što pokazuje da je postignuti uspjeh rezultat ne samo povećanja cijena već i rasta prometa.

Međutim, ni uticaj povećanja cijena nije bio zanemarljiv, a preduzete mjere Vlade na planu smirivanja inflacije, u vidu formalnog dogovara sa trgovačkim lancima (akcija Stop inflaciji), dale su ograničene efekte privremenog karaktera. Slične rezultate imamo i ove godine, kada je primijenjeno administrativno ograničenje trgovačkih marži na određeni broj proizvoda. Ove i slične mjere, koje su u suštini diskutabilne i sa stanovišta principa tržišta i tržišnih mehanizama, izazvale su i nezadovoljstvo malih trgovina, iako one nijesu bile obavezne da ograničavaju cijene i marže, jer aktivna promocija učešća u programima sniženih cijena usmjerava kupce ka većim trgovinama.

Da bismo se efikasno borili protiv inflacije u Crnoj Gori, u okolnostima prilično ograničenih mogućnosti korišćenja monetarnih instrumenata, presudna je detaljna analiza „domaće” inflacije, koja je u prethodnom periodu bila mnogo iznad nivoa infalcije u EU. Prije svega, važno je utvrditi da li je ona dominantno poslje­dica rasta ulaznih cijena, troškova poslovanja, većih trgovačkih marži… (takozvana „troškovna inflacija”) ili je u pitanju inflacija dominantno generisana povećanom tra­žnjom usljed povećanja neto zarada, turista ili platežno mnogo sposobnijih novih sugrađana, stranaca, koji borave u našoj zemlji (takozvana „inflacija tražnje”) – u skladu s tim odrediti adekvatne mjere. Ukoliko se pokaže, a mislim da hoće, da je naša inflacija dominantno „inflacija tražnje”, adekvatan dugoročno održiv tržišni mehanizam za njeno suzbijanje može biti u mjerama koje razvijaju tržišnu konkurenciju i podstiču povećanje ponude roba i usluga na tržištu, prije svega kroz povoljan poslovni ambijent i smanjenje barijera u poslovanju. Nasuprot tome, sve mjere i svi tokovi koji budu podsticali još veću tražnju i potrošnju (na primjer rast neto zarada, smanjenje kamatnih stopa koje dovodi do povećanog kreditiranja potrošnje), bez dodatnog razvoja na strani ponude roba i usluga (ili pak uz gašenje malih trgovaca, do čega neke administrativne mjere ograničavanja cijena ili marži mogu dovesti), samo će dodatno ubrzati inflatornu spiralu.

Tokom 2023. godine broj novoosnovanih preduzeća ostao je na sličnom nivou kao prethodne godine, što je znatno više nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Naime, tokom godine osnovano je 9.347 preduzeća, što je oko 3,6% manje nego prethodne godine, ali je i dalje više od  80%  u odnosu na ranije godine. Prema strukturi, većinu tih novoosnovanih preduzeća pokrenuli su strani drža­vljani – dominantno iz Rusije, Turske i Ukrajine. Tokom prošle godine obrisano je i likvidirano 2.920 poslovnih subjekata, što jeste i dalje prilično manje od novootvorenih, ali je i 41% više nego prethodnih godine.

Povećanje broja aktivnih poslovnih subjekata dovelo je do nastavka rasta broja preduzeća koja dostavljaju ispravne finansijske izvještaje – u posljednjoj godini za 7,89%. Od 9.347 novoosnovanih preduzeća u 2023. godini, njih 6.417 (68,65%) predalo je finansijske izvještaje, na osnovu čega možemo zaključiti da preostalih 31,35% novoosnovanih preduzeća nije imalo poslovne aktivnosti o kojima bi trebalo da naprave izvještaje. Nadalje, među novoosnovanim poslovnim subjektima koji su predali finansijske iskaze za 2023. godinu, čak 5.488 (85,5%) imalo je ukupne prihode manje od 10.000 eura. Drugim riječima, uz realnu pretpo­stavku da subjekti koji nijesu predali finansijske iskaze nijesu ni imali poslovnu aktivnost, dolazimo do podatka da je od svih 9.347 novoosnovanih preduzeća samo njih 929 (9,93%) imalo prihode veće od 10.000 eura, a samo njih 189 (svega 2%) ostvarilo je prihode veće od 100.000 eura u 2023. godini. Iz navedenog možemo zaključiti da ostvareni poslovni rezultati u 2023. godini i evidentirani rast prihoda nijesu došli kao posljedica poslovne aktivnosti novoosnovanih preduzeća. Naprotiv, u cjelini gledano, može se zaključiti da je njihov doprinos skroman, što sa druge strane potvrđuje pretpostavke da motivi stranih državljana da osnivaju nova preduzeća u najvećoj mjeri ipak nijesu poslovne prirode.

Rast broja preduzeća nije uticao na njihovu strukturu, koja je, očekivano, ostala skoro nepromijenjena: mikro i mala preduzeća i dalje čine više od 99% ukupnog broja preduzeća, dok srednja i velika preduzeća čine manje od 1% ukupnog broja.

Poslovni prihodi crnogorskih preduzeća u 2023. godini iznosili su 14.22 milijarde eura, što čini nominalni rast od 11,53% u odnosu na poslovnu 2022. godinu. 

Posmatrano po djelatnostima koje pratimo u okviru TBM inicijative, u poslovnoj 2023. godini najveća  nominalna stopa rasta prihoda ostvarena je u sektorima: Upravljanja nekretninama 24,83%, zatim u sektoru Proizvodnje hrane i pića 24,65%, Ugostiteljstvu – Restorani i kafići 24,45% i Hotelijerstvu 23,28%, a tek iza njih slijedi sektor Trgovine sa stopom rasta od 15,64%.

Međutim, po realnim stopama rasta na bazi  koje je za potrebe našeg izdanja obradilo Društvo staističara i demografa Crne Gore, najveći realni rast ostva­rila je djelatnost Proizvodnje hrane i pića 19,32%, a nakon nje slijede Usluge računovodstva i revizije 16,35%, IT usluge 15,34%, Telekomunikacije 15,03%, Ugostiteljstvo 13,33% i Hotelijerstvo 12,62%.

 (Obrada: dr Gordana Radojević, Društvo statističara i demografa Crne Gore Izvor podataka: MONSTAT (BDP deflator, uvozne i proizvođačke cijene)
Djelatnosti razvrstane u skladu sa TBM metodologijom)

Struktura ostvarenih prihoda gledano po većini preduzeća takođe je ostala skoro ista, tako da je najveći dio poslovnih prihoda ostvaren u velikim preduzećima – 34%, zatim u malim – 27%, srednjim – 24% i najmanje u mikro preduzećima – 15%.

Znatan rast poslovnih prihoda doveo je i do rasta iskazane neto dobiti, koja je u poslovnoj 2023. godini iznosila 733,32 miliona eura i bila čak 49,62% veća nego 2022. godine, a više od 10 puta veća nego 2021. godine.

Pregled ostvarenog neto rezultata po veličini preduzeća, pokazuje da su najveću dobit ostvarila velika preduzeća, dok su mikro preduzeća i u ovoj godini ostvarila agregatni gubitak u iznosu 73,7 miliona eura.

I ovog puta naglašavamo da ovaj podatak treba posmatrati i analizirati u svjetlu činjenice da mikro preduzeća čine 93,43% ukupnog broja preduzeća koja posluju u Crnoj Gori, a da je u njima zaposleno oko 41% svih zaposlenih u Crnoj Gori. U tom smislu ovaj podatak pokazuje da je za oporavak mikro segmenta neophodna jača institucionalna podrška, te da izostanak te podrške može imati prilične negativne posljedice na ukupnu privredu.

Povećanje poslovne aktivnosti vidljivo je i kroz povećanje zaposlenosti u preduzećima, te je tokom 2023. godine u privrednim društvima (uključujući i privredna društva u vla­sništvu države) u prosjeku bilo zaposleno 168.972 radnika, što je za oko 9,2% više nego prethodne godine.

Od tog broja čak dvije trećine čine zaposleni u mikro i malim preduzećima, osnosno u mikro preduzećima je čak 41% zaposlenih, u malim preduzećima je 25% zaposlenih, u velikim preduzećima je 18% zaposlenih, te u srednjim preduzećima je preostalih 16% zaposlenih.

Zaposlenost u prethodnih pet godina, na nivou pojedinih kompanija, možemo pratiti u tabeli koja se odnosi na  poslodavce sa više od 1.000 zaposlenih.

(Visited 24 times, 1 visits today)