Crna Gora je od 2006. godine kreirala investicioni okvir koji je povoljan i  atraktivan za privlačenje stranih investicija, ali postoji veliki prostor za njegovo unapređenje. Iako ge­ne­ralna poreska politika jeste stimulativna, veliki troškovi i velike barijere nakon ulaganja opterećuju privredu Crne Gore, saopšteno je na panel-diskusiji „Investicioni ambijent u Crnoj Gori – kako sa riječi preći na djela?”, koja je organizovana u okviru inicijative Top Business Montenegro 2024. u CKZ Ribnica.

Ratko Nikolić, osnivač BI Consultinga i glavni analitičar inicijative TBM, ocijenio je da se o Crnoj Gori kao prima­mljivoj investicionoj destinaciji može govoriti tek onda kada bude kreiran investicioni ambijent koji će poslovna zajednica potvrditi u praksi kao povoljan, i koji će rezultirati ne samo boljim ocjenama u anketama već i povećanim i diversifikovanim investiranjem.

„Takvi rezultati biće najbolja pozivnica novim stranim inve­stitorima da Crnu Goru prepoznaju kao zanimljivu investicionu destinaciju”, kazao je Nikolić.

On je objasnio da je u investicijama privatnog sektora ključ za neke od osnovnih izazova sa kojima se crnogorska ekonomija suočava, a neki od njih su diverzifikacija privrede i negativan platni bilans.

„U javnom diskursu najčešće se govori o infrastrukturnim investicijama države. Čini se kao da zanemarujemo da u tržišnoj privredi upravo investicije privatnog sektora treba da budu puno izdašniji i dugoročno održiviji izvor rasta, pod uslovom da posluju u povoljnom investicionom ambijentu”, rekao je Nikolić.

On je istakao da su strane direktne investicije veoma važne za domaću ekonomiju, ali je i upitao –  ima li smisla pozivati nove strane investitore da ulažu u Crnu Goru ako po anketama među domaćim kompanijama i već prisutnim stranim investitorima zadovljstvo poslovnim ambijentom opada.

Mirza Mulešković, ekonomski analitičar, smatra da se mora što hitnije krenuti sa reformama kako bi Crna Gora iskoristila svoj investicioni potencijal. „Posebno, ako se ima u vidu da je tokom 2023. godine Crna Gora zabilježila znatan pad u prilivu direktnih stranih investicija”, naveo je on.

Mulešković upozorava i da je struktura investicija u po­tpu­nosti promijenjena – dominiraju  investicije u nekretnine, dok je sve manje investicija u preduzeća i banke.

„Da bismo se vratili na pravi put i opet počeli da privlačimo investicije, kako strane tako i domaće privatne investicije, neophodno je što hitnije krenuti sa strateškim reformama i sa strateškim planiranjem upravljanja crnogorskom ekonomijom”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, neophodno je poboljšati vladavinu prava, unaprijediti poslovni ambijent da bude stabilan i predvidljiv, ali unaprijediti i rad državne administracije koja treba da bude servis privredi.

„Neophodno je kreirati stimulativne mjere za sve investitore (ne samo za pojedine sektore) i promovisati privatne inve­sticije, kao i privatno-javno partnerstvo. Politička stabilnost, uz poštovanje vanjske politike Crne Gore, mora da bude prioritet. Da bismo zadržali investitore, moramo raditi na unapređenju transparentnosti donošenja odluka, uz uključivanje poslovne zajednice, i moramo nastaviti reformski put ka članstvu u EU, kako bismo i na taj način, uz članstvo u NATO-u, poslali poruku da Crna Gora jeste stabilna, bezbjedna, demokratska zemlja, u kojoj se poštuju prava investitora”, rekao je Mulešković.

Novica Vuković, ministar finansija u Vladi Crne Gore, kazao je da su investitori tokom 2023. godine poslali jasnu poruku da ih interesuju vladavina prava i predvidivi ambijent, koji im pruža sigurne uslove za investicije.

„Potrebno je prvo napraviti jake institucije. Zauzeli smo korporativni pristup i u stalnom smo kontaktu sa svima na tržištu i vrlo brzo reagujemo. Aktivirali smo Agenciju za investicije, koja je poput ključnog komercijaliste za sve zainte­resovane potencijalne investitore. Agencija je prva linija koja će im obezbijediti sve ono što ih bude interesovalo, kao i jednostavnije procedure”, rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, cilj Vlade jeste da se nijedan zakon ne donese bez socijalnog dijaloga i uključivanja svih zainteresovanih strana.

On je naglasio da Vlada zajedno sa Ministarstvom finansija preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme koje kombinuju autoritet javnih institucija i ekspertizu privatnog sektora, ostvarive kroz privatno-javno partnerstvo. Vuković je istakao i da je u izradi Zakon o strateškim investicijama, koji je vrlo zahtjevan.

„Kroz socijalni dijalog biće uključeni svi koji budu zainteresovani. Nijedan zakon neće biti donesen bez dijaloga – kako bismo svi zajedno učestvovali u kreiranju svih politika”, naglasio je Vuković.

Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, podsjetila je da je Crna Gora od 2006. godine imala preko 14 milijardi direktnih stranih investicija iz preko 126 zemalja, što potvrđuje da je država gradila ambijent koji treba da privuče investitore. „To treba da radimo i u periodu koji je pred nama”.

Ona je rekla da je istraživanje Privredne komore iz 2023. godine pokazalo da je poslovni ambijent u Crnoj Gori, na skali od jedan do pet, prošle godine ocijenjen sa 2,41, dok je u periodu prije kovid krize ocjena bila 3,05.

„Došlo je do određenog pogoršanja poslovnog ambijenta. Najčešći izazovi sa kojima se privreda suočava u poslovanju jesu siva ekonomija, nelojalna konkurencija, nedostatak kvalifikovane radne snage, česte promjene regulatornog okvira i neefikasna administracija”, navela je ona.

Drakić je istakla da podsticanje investicija privatnog sektora zahtijeva stabilne političke i ekonomske uslove, vladavinu prava, uz visok stepen garancija i zaštitnih mehanizama za ulagače.

„Podrazumijeva se da moramo imati stimulativan poslovni ambijent, na koji dominantno utiču kvalitet infrastrukture, kvalitet regulatornog okvira i efikasnost administracije koja ga sprovodi. Crna Gora ima određene olakšice, relativno povoljan poreski sistem, posebno u dijelu oporezivanja rada, ali struktura stranih investicija još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou”, kazala je Drakić.

Ona je dodala da iz tog razloga osnovni zadatak budućih ekonomskih politika treba da bude definisanje priorite­tnih sektora pogodnih za strana ulaganja, kao što su poljo­privredna proizvodnja, prerađivačka i IT industrija, ene­rgetika i kreiranje podsticajnih mjera i programa podrške, koje država u tu svrhu može da ponudi.

Nikola Perišić, član Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke, zadužen za Sektor poslovanja sa pra­vnim licima, kazao je da je do­stu­pnost kreditnih linija komercijalnih banaka u Crnoj Gori, imajući u vidu veličinu tržišta, na nivou zemalja EU.

„To se ogleda u uslovima koje su banke u stanju da ponude, ali i kroz mogućnosti za podršku projektima različitih profila, iz svih grana privrede koje funkcionišu u Crnoj Gori. Crnogorska komercijalna banka u velikoj mjeri fokusirana je na na podršku klijentima i koristimo svaku priliku da budemo dio inicijativa koje jačaju i unapređuju crnogo­rsku privredu. Pored kreditnih linija koje nudimo, tu smo i kao savjetodavna podrška preduzećima – da se prilagode evropskim standardima poslovanja, da dodatno prošire svoje kapacitete i da budu konkurentna van granica Crne Gore”, istakao je Perišić.

On je naglasio da jasan i predvidljiv regulatorno-pravni okvir u Crnoj Gori, koji uvažava sugestije banaka, privredne zajednice i svih onih koji žele da se tržišno takmiče uz puno poštovanje svih pravila, jednostavno diktira tempo, razvoj i širenje mogućnosti za još veću podršku privredi od kome­rcijalnih banaka.

Aleksandar Mitrović, izvršni direktor kompanije Seed Capital Partners, kazao je da je Žičara Kotor–Lovćen dodatna potvrda šireg pozitivnog uticaja koji kapitalni projekti ovog tipa imaju na cjelokupnu ekonomiju i društvo Crne Gore.

„Vjerujem da je snažan partnerski odnos investitora i donosilaca odluka ključan kako bi se, na bazi dosadašnjeg iskustva, kreirali modeli za suštinsko uklanjanje prepoznatih biznis barijera koje stoje na putu potpune valorizacije crnogorskih investicionih potencijala”, naglasio je Mitrović.

Zarija Pejović, profesor na Univerzitetu Mediteran, kazao je da Crna Gora postaje sirovinski poligon za zemlje regiona, umjesto da od sirovina koje su joj dostupne proizvodi svoje proizvode.

On smatra da je Crnoj Gori potrebna reindustrijalizacija, koja podrazumijeva dovođenje stranih direktnih investicija u proizvodnju.

„Potrebna nam je reindustrijalizacija i da bismo dive­rsifikovali svoju privredu, kako ona ne bi zavisila samo od turizma, po­ljo­privrede i energetike. Da bismo spriječili nagle padove našeg bruto domaćeg proizvoda, slične onima iz 2008. ili 2020. godine, treba da imamo diversifikaciju ili kako se to popularno kaže –  da ne stavljamo sva jaja u istu košaru”, tvrdi Pejović.

On nije siguran je li Crna Gora dovoljno valorizovala čla­nstvo u NATO-u kako bi privukla direktne strane investicije. „Crnogorska diplomatija treba odlučno da krene i da traži takve investicije. Mi treba da organizujemo forume u ino­stranstvu na kojima ćemo prezentovati mogućnosti investiranja u Crnu Goru”, kazao je Pejović. Pojasnio je da mora postojati politička volja i da je važna sinhronizacija lokalnih samouprava, Vlade Crne Gore i ostalih važnih faktora na tržištu kako bi se privukle strane investicije.