Poslovna 2022. godina bila je burna na globalnom niovu. Bila je to godina suočavanja sa posljedicama pandemije iz koje je svijet tek izašao, kao i sa posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu – neočekivanog političkog izazova, na koji globalna ekonomija, čini se, nije bila spremna. Rast cijena sirovina po izlasku iz pandemije, a zatim i rast cijena energenata izazvan energetskom krizom pogurali su inflaciju u gotovo svim ključnim ekonomijama svijeta, sa kojom borba i dalje traje.
Crnogorska ekonomija bila je uglavnom pod uticajem globa­lnih dešavanja, uz domaće specifičnosti koje su neke globalne efekte ublažile, a neke pojačale. Poslovnu godinu obilježila je visoka inflacija, ali i vrlo uspješna tu­ri­stička sezona. Crna Gora je 2022. godinu započela pro­mjenom strukture bruto zarada, koja je u prosjeku dovela do smanjenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja na zarade, troškova poslodavaca, kao i do povećanja neto zarade. Po­­većana tražnja nastala usljed povećanja neto zarade, kao i nova domaća tražnja generisana dolaskom velikog broja građana Rusije i Ukrajine nakon ratnih dešavanja, (pro­cjenjuje se da ih ima do 50.000), mogu biti prepoznate kao ključni faktori usljed kojih je zabi­lježena domaća stopa inflacije bila znatno iznad one za koju možemo pretpostaviti da je „uvezena” kroz cijenu roba i usluga iz inostranstva. Bilo je promjena i na planu poreske politike. Uvođenje progresivnog sistema oporezivanja zarada povećalo je tro­škove u industrijama sa većim prosječnim primanjima, dok progresivne stope poreza na dobit preduzeća nijesu imale uticaj, s obzirom na to da su počele da se pri­mjenjuju tek u 2023. godini.

Tokom 2022. godine zabilježeno je znatno povećanje broja novoosnovanih preduzeća u odnosu na prethodne godine. U 2022. godini osnovano je 9.620 preduzeća, što je skoro dva puta više nego godinu ranije. Prema podacima Uprave prihoda i carina, od ukupnog broja novih preduzeća, oko 7.000 njih osnovala su strana fizička i pravna lica – najviše lica iz Rusije, Ukrajine i Turske.

 Rast broja novoosnovanih firmi uticao je na nastavak rasta broja preduzeća koja su predala fina­nsijske izvještaje – za 10,45%, pri čemu je zanimljivo zapaziti da je rast broja preduzeća koja predaju finansijske izvještaje u posljednjih pet godina povećan gotovo 50% – sa 21.458 u 2018. godini na 31.291 u 2022. godini.

I pored znatnog rasta broja preduzeća njihova stru­ktura ostaje ista – mikro i mala preduzeća i dalje čine 99% ukupnog broja.
Iz predatih finansijskih izvještaja za 2022. godinu zaključuje se da su agregatni poslovni prihodi crnogorskih preduzeća bili nominalno veći za čak 25,76% u odnosu na 2021. godinu, odnosno da su sa nepunih deset milijardi eura ostvarenih u 2021. godini narasli na 12,5 milijardi eura u 2022. godini.

Osim što je prema ostvarenim poslovnim prihodima bila znatno uspješnija od 2021. godine, 2022. godina bila je bolja i od 2019, kako nominalno tako i realno (nakon što se isklju­­či efekat inflacije). Takođe, prema procjeni dr Gordane Radojević iz Društva statističara i demografa Crne Gore, 2022. godina je prva godina nakon 2019. u kojoj se bilježi realni rast poslovnih prihoda preduzeća.

Stopa rasta poslovnih prihoda bila je različita po djelatnostima. Najveći rast ostvario je sektor IT usluga, u kojem je ostvaren nominalni rast od 99,41% (realni rast 78,8%), a zatim slijede sektor upravljanja nekretninama 77,24% (realni rast 53,4%), ugostiteljstvo (restorani i kafići) 48% (realni rast 29%) i hoteli 46% (realni rast 27%). Ostvareni poslovni prihodi u sektoru hotelijerstva bili su u 2022. godini i nominalno i realno veći u odnosu na one ostvarene u 2019. godini. Prema predatim bilansima, od djelatnosti koje se prate u okviru TBM inicijative, samo je djelatnost agencija za nekre­tnine ostvarila agregatni pad od 24% (realni pad 34%), dok je sektor medicinskih usluga nominalno bio na istom nivou kao prethodne godine, ali uz procijenjeni realni pad od 3%.

Ako se posmatraju poslovni prihodi u odnosu na veličinu preduzeća, najveći dio ostvaren je u velikim preduzećima: 34%, zatim u malim: 27%.

Ovako visok rast poslovnih prihoda doveo je i do znatnog rasta iskazane dobiti, koja je skoro osam puta veća nego 2021. godine, a duplo veća nego 2019. godine.

Međutim, ukoliko se posmatra ostvareni neto rezultat po veličini preduzeća, primjećuje se da su najveću dobit ostvarila velika preduzeća, dok su mikro preduzeća, čak i u godini opšteg rasta i cijena i prodaje, ostvarila agregatni gubitak, koji je ipak za oko 2,5 puta manji nego prethodne godine.

Ako se ima u vidu da mikro preduzeća čine 93% ukupnog broja preduzeća, da je u njima zaposleno oko 41% svih zapo­slenih u preduzećima, te da se u njima ostvari oko 15% ukupnih poslovnih prihoda, podatak da godinama posluju sa gubitkom ukazuje da je segmentu mikro preduzeća neophodna jača institucionalna podrška za oporavak, te da izostanak te podrške može imati negativne posljedice na ukupnu privredu.

Uspješno poslovanje uticalo je i na povećanje zaposlenosti u preduzećima, te je u toku 2022. godine u privrednim društvima (uključujući i privredna društva u vlasništvu države) u prosjeku bilo zaposleno 148.225 radnika, što je za oko 5,37% više nego prethodne godine. Od tog broja, najveći broj je zaposlen u mikro i malim preduzećima, ukupno čak 67% zaposlenih u preduzećima.