Finansijska situacija u Crnoj Gori može se okarakterisati kao stabilna i povoljna, uz evidentan trend rasta naplate prihoda budžeta u skladu sa rastom privredne aktivnosti. Crna Gora se u prvom kvartalu 2024. godine svrstala među tri najbrže rastuće ekonomije u Evropi, dok je krajem godine zabilježila drugu najvišu stopu rasta u regionu, kaže Novica Vuković, ministar finansija u Vladi Crne Gore. On pojašnjava da će u narednom srednjoročnom periodu ekonomski rast Crne Gore biti zasnovan na snažnom investicionom ciklusu, a naročito na razvoju ključnih sektora ekonomije, poput turizma, energetike, poljoprivrede. Veći fokus, kako navodi ministar Vuković, biće na razvoju IT industrije, koja predstavlja veliki potencijal za dalju diversifikaciju. Istovremeno, Vlada se trudi da malim i srednjim preduzećima, kao nosiocima crnogorske privrede, omogući da rastu i da budu konkurentna, posebno kroz podršku inovacijama.

Kako globalni ekonomski trendovi, poput inflacije i geopolitičkih tenzija, utiču na ekonomiju Crne Gore?

Uprkos izazovima koji dolaze sa globalne scene, poput geopolitičkih tenzija i inflacije, crnogorska ekonomija pokazuje izuzetnu otpornost i stabilnost. Početkom 2024. godine, konkretno u prvom kvartalu, Crna Gora se svrstala među tri najbrže rastuće ekonomije u Evropi, dok je krajem godine, odnosno u posljednjem kvartalu, zabilježila drugu najvišu stopu rasta u regionu Zapadnog Balkana. Ovi rezultati dodatno su afirmisani preliminarnim statističkim podacima, koji ukazuju na realni rast BDP-a od 3% u 2024. godini. Kada je riječ o inflaciji, Crna Gora je uspjela da održi stabilan i umjeren nivo rasta cijena, koji je bio ne samo niži u odnosu na prethodne godine već i ispod projektovane stope Ministarstva finansija od 3,7%. Stabilnost crnogorske privrede dodatno je potvrđena investicionim zamahom, odnosno rastom ulaganja, te povoljnim trendovima na tržištu rada, od kojih posebno ističem godišnji rast broja zaposlenih od 5,3%, kao i impresivan rast prosječne neto zarade, koja je na kraju 2024. godine bila za čak 92% viša u odnosu na kraj 2020. godine i za preko 24% veća u odnosu na godinu ranije.

U javnosti se često govori o javnom dugu, budžetskom deficitu i zaduživanjima. Koje konkretne mjere Vlada preduzima da bi se osigurala fiskalna održivost?

Cjelokupna finansijska situacija u Crnoj Gori može se okarakterisati kao stabilna i povoljna, uz evidentan trend rasta naplate prihoda budžeta u skladu sa rastom privredne aktivnosti. Ključne mjere Vlade u oblasti ekonomske politike usmjerene su na povećanje životnog standarda građana, unapređenje poslovnog ambijenta, kao i na kreiranje stabilnog i predvidivog okvira poreskog sistema. Brojne mjere u kontekstu novih izvora prihoda implementirane su, na primjer – izmjena u poreskoj politici i reforme u sistemu PDV-a, a tu su još i mjere povećanja obuhvata poreske baze – markiranje goriva, proširenje obuhvata akciznih proizvoda, suzbijanje sive ekonomije, naplata glavnice duga po osnovu otpisa kamata… Osim toga, dio mjera koji se odnosi na rast zarada i penzija direktno je usmjeren na jačanje kvaliteta života građana i rast njihovog standarda.

Ovo je samo dio reformi u poreskoj i fiskalnoj politici. Uz znatan broj planiranih kapitalnih projekata, uz realizaciju reformi iz Reformske agende i povlačenje finansijskih sredstava po tom osnovu, predviđeni su pozitivni rezultati, počev već od prve polovine ove godine. Napominjem da je tokom 2024. zabilježen kontinuirani rast budžetskih prihoda, što je u najvećoj mjeri odraz rasta ekonomske aktivnosti u zemlji i smanjenja sive ekonomije. Preliminarni prihodi budžeta u 2024. godini iznosili su 2,76 milijardi eura i veći su za 188,6 miliona eura ili 7,3% u odnosu na 2023. godinu. Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu veći su za 333,8 miliona eura ili 14%. Takođe, prema preliminarnim podacima, u prvim mjesecima 2025. godine sve glavne kategorije poreza bilježe znatan porast naplate u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo pokazuje da je Vlada snažno posvećena očuvanju i unapređenju sistema javnih finansija, odnosno održanju njihove dugoročne stabilnosti.

PREDVIDIVIM POSLOVNIM AMBIJENTOM DO NOVIH INVESTICIJA

Kako Vlada planira da privuče strane investicije i podstakne domaće preduzetništvo?

Ministarstvo finansija posvećeno radi na privlačenju stranih investicija kroz unapređivanje ekonomske politike, smanjenjem biznis barijera, promocijom javno-privatnog partnerstva, kao i stvaranjem stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta.

Stvaranjem novih zakonskih rješenja, koja će povoljno uticati i stvarati kvalitetan poslovni ambijent, kao i njihovom efikasnom implementacijom, nastojimo sa nivoa Ministarstva finansija pokazati snagu javnog sektora i spremnost za dugoročne partnertske ugovore. Naime, Ministarstvo finansija je koncipiralo Nacrt zakona o strateškim investicijama, kojim se pokušava napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama. Dalje, promocijom investicionog potencijala države Crne Gore, kao i edukacijom zainteresovanih strana, kreiramo preduslove za rast novih investicionih poduhvata. Takođe, kao rezultat reformi koje su usmjerene ka kreiranju povoljnih uslova za investicije, donesen je i novi regulatorni okvir za javno-privatna partnerstva. Sve navedene inicijative i mjere ukazuju na posvećenost unapređenju investicionog ambijenta i na posvećenost privlačenju stranih ulaganja. Zakonska rješenja, poput nacionalnog tretmana investitora i reforme kojom se uklanjaju biznis i administrativne barijere, usmjerena su ka podsticanju dinamičnijeg rasta stranih investicija. Ono što svakako predstavlja ključni impuls kako za domaće tako i za strane investitore, jesu sigurnost poslovanja i snažna vladavina prava, koje, uz stimulativni poreski ambijent i stabilan okvir poslovanja, pružaju investitorima osnovne preduslove za njihova ulaganja. Kada je riječ o podsticanju domaćeg preduzetništva, važno je naglasiti da su u srednjem roku planirane strukturne reforme koje uključuju konkretne mjere za lakše poslovanje – od unapređenja tržišta rada, kroz fleksibilnije forme zapošljavanja (na primjer sezonskih radnika i stranaca), preko modernizacije poreske i carinske administracije, pa sve do uspostavljanja digitalnog sistema za registraciju preduzeća. Takođe, ozbiljno se bavimo pitanjem suzbijanja sive ekonomije, sve u cilju stvaranja okruženja koje podstiče zdravu konkurenciju i održivi ekonomski rast.

Koje su ključne strukturne reforme koje Vlada planira da sprovede kako bi se poboljšala konkurentnost crnogorske ekonomije?

Dozvolite da prije svega istaknem da je, kada je riječ o reformama, Vlada Crne Gore već započela sa sprovođenjem niza mjera koje daju konkretne rezultate, kao što su reforme uticaja na zarade, troškove rada i poslovni ambijent. Navedene mjere su povećale raspoloživi dohodak građana i istovremeno doprinijele smanjenju fiksnih troškova poslovanja za privredu, dok su zahvaljujući kompenzatorskim mjerama istovremeno očuvani i javni prihodi, bez ugrožavanja fiskalne održivosti. Pored fiskalnih reformi, važno je istaći da Vlada predano i kontinuirano radi na sprovođenju šireg seta strukturnih reformi, koje su dio sveobuhvatne Reformske agende, koja za cilj ima ubrzanje ekonomskog rasta, ali i pripremu naše zemlje za život i rad u skladu sa evropskim standardima. Fokus je na prelasku ka održivoj i inkluzivnoj ekonomiji, spremnoj da odgovori na izazove digitalizacije i klimatskih promjena. Jedan od važnijih pravaca, kojim se takođe krećemo, jeste podizanje kvaliteta obrazovanja i usklađivanje sa potrebama tržišta rada – kroz programe prekvalifikacije, cjeloživotnog učenja i osposobljavanja radne snage za zanimanja budućnosti. Istovremeno, trudimo se da malim i srednjim preduzećima, kao nosiocima naše privrede, omogućimo da rastu i da budu konkurentna, posebno kroz podršku inovacijama.

Kako se Vlada nosi sa rastućom inflacijom i njenim uticajem na životni standard građana? Koje mjere preduzima da bi osigurala poštene cijene i zaštitila potrošače? Jesu li sprovedene mjere dale rezultate?

U prvoj godini mandata 44. vlada usvojila je ključne mjere u ekonomskoj politici, koje direktno utiču na veći dohodak građana, a riječ je o znatnom porastu minimalne penzije, povećanju minimalne i prosječne zarade, uvećanoj minimalnoj penziji za korisnike srazmjernih penzija, uz dodatna usklađivanja za sve ostale penzionere.

Dodatno, kao jedan od ključnih odgovora na inflatorne pritiske, koji su u proteklih nekoliko godina globalni fenomen, Vlada je usvojila odluku kojom se ograničavaju trgovačke marže na osnovne prehrambene proizvode i na druge esencijalne artikle u velikim maloprodajnim lancima. Ova odluka, kojom je obuhvat proizvoda povećan i koja je produžavana tokom 2024. i početkom 2025. godine, imala je za cilj da zaustavi neopravdani rast cijena, kao i da osnaži kupovnu moć građana, uz stavljanje akcenta na domaće proizvode i proizvođače. Sa aspekta postignutih rezultata, možemo konstatovati da je ova mjera bila uspješna i efikasna i da je pravovremeno sprovedena. U prilog tome govore sljedeće činjenice – u martu 2024. godine, kada je mjera prvi put uvedena, godišnja stopa inflacije iznosila je 5,5%. Već u narednim mjesecima zabilježen je silazni trend, pri čemu je inflacija u septembru iznosila svega 1,0% – što je najniži nivo od marta 2021. godine. Istovremeno, u posljednjim mjesecima 2024, došlo je do pada cijena na mjesečnom nivou, uz pad cijena hrane, što je jasan rezultat odluke Vlade. Da podsjetim, upravo u tom istom periodu došlo je i do priličnog uvećanja zarada građana, čime je dodatno potvrđeno da ekonomska politika Vlade ima konkretan i pozitivan efekat na kvalitet života građana.

Koji su ključni sektori na kojima će Vlada bazirati ekonomski rast u narednim godinama?

U narednom srednjoročnom periodu ekonomski rast Crne Gore biće zasnovan na snažnom investicionom ciklusu, a naročito na razvoju ključnih sektora ekonomije – turizma, energetike, poljoprivrede, dok će svakako veći fokus biti na razvoju IT industrije, koja predstavlja veliki potencijal za dalju diversifikaciju. 

U oblasti turizma, kao strateške razvojne grane crnogorske ekonomije, potencijali se zasnivaju na izgradnji kvalitetnih hotelskih jedinica, uz poboljšanu strukturu gostiju, prevashodno iz država Zapadne Evrope. U energetici, važnom sektoru za Crnu Goru, obnovljivi izvori energije i najavljene investicije nadogradiće postojeće kapacitete. Osim toga, naročito važna biće komponenta snažnog kapitalnog budžeta države, odnosno javnih investicija koje su prevashodno usmjerene na izgradnju infrastrukture, projekte u prosvjeti i zdravstvu, što će dugoročno ubrzati ekonomski rast i konkurentnost naše ekonomije.