Uspješno i kvalitetno upravljanje turističkom destinacijom preduslov je kvalitetnog turističkog proizvoda. Takav pristup zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora. U 2023. godini u kolektivnom smještaju ostvareno je 1.436.146 dolazaka, što je za 23,2% više u odnosu na 2022. godinu ili za 11,1% više u odnosu na isti period 2019. godine. Broj ostvarenih noćenja iznosi 5.124.981, što predstavlja povećanje od 18,8% u odnosu na 2022. ili za 9,5% više u odnosu na 2019. godinu. 
Prema podacima Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, iz aprila 2024. godine, kategorisano je 499 ugostiteljskih objekata za kolektivni smještaj (hoteli i sličan smještaj), od toga:  37 hotela (7,4%) sa pet zvjezdica, 214 hotela (42,9%) sa četiri zvjezdice, 183 hotela (36,7%) sa tri zvjezdice, 57 hotela (11,4%) sa dvije zvjezdice i 8 hotela (1,6%) sa jednom zvjezdicom.

U periodu od 2019. do 2024. godine evidentan je rast broja visokokvalitetnih hotela – za hotele sa pet zvjezdica rast od 48%, i za hotele sa četiri zvjezdice rast od 20%. Učešće hotela sa pet i četiri zvjezdice u ukupnom broju hotela u 2024. godini iznosi 50,3%.

Ako posmatramo broj ležajeva po kategorijama u periodu od 2019. do 2024. godine, evidentan je rast broja ležajeva u visoko­kvalitetnim hotelima. U hotelima sa pet zvjezdica broj ležajeva povećan je za 60%, a u hotelima sa četiri zvjezdice za 20%. Učešće ležajeva u hotelima sa pet i četiri zvjezdice u ukupnom broju ležajeva u 2024. godini iznosi 63,8%.

Razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima osnovni je cilj, koji će povećati kvalitet turističke ponude. S obzirom na teritorijalnu ograničenost zemlje, potrebno je stvarati uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, odnosno uslove da se postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prerastu u hotele više kategorije. 

Stopa popunjenosti je ključni pokazatelj uspješnosti unutar hotelskog sektora, budući da predstavlja omjer zauzetih i ukupnih jedinica za iznajmljivanje. Stopa zauzetosti hotela u Crnoj Gori kreće se u rasponu od 26,3% u novembru do 78,9% u avgustu, što ukazuje na visoku sezonalnost. Prema dostupnim podacima Eurostata, prosječna stopa zauzetosti hotela u periodu mart – novembar  2023. godine u Španiji iznosila je 63,67%, u Hrvatskoj 56,91%, u Italiji 53,44%, u Grčkoj 52,24%, dok u Crnoj Gori ova stopa iznosi 49,08%.

U Crnoj Gori i dalje egzistira model masovnog ljetnjeg turizma po višim cijenama, ali sa nešto manjom zaradom jer su troškovi poslovanja veći. Ukupni prihodi od turizma u 2023. godini, prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznose 1,515 milijardi eura i veći su za 44% u odnosu na 2022. godinu, odnosno za 38% u odnosu na 2019. godinu. Rekordni prihodi od turizma u 2023. godini dijelom su ostvareni i kroz inflatorno povećanje cijena. Ukupno učešće prihoda od turizma u BDP-u u 2023. godini iznosi 22,13%, što jasno ukazuje na veliki značaj turizma za crnogorsku ekonomiju.

Turizam u Crnoj Gori još uvjek je nisko akumulativna privredna grana, sa dugim periodima povrata investicije, kamatne stope su više, a neizvjesnost je visoka na kratki i srednji rok, te je investiranje otežano. U cilju daljeg razvoja Crne Gore kao turističke destinacije, potrebno je omogućiti investicione kredite za turizam sa znatno dužim periodom otplate, aktivnije raditi na privlačenju investitora i na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta.