Finansijska situacija u Crnoj Gori može se okarakterisati kao stabilna i povoljna, uz evidentan trend rasta naplate prihoda budžeta u skladu sa rastom privredne aktivnosti. Crna Gora se u prvom kvartalu 2024. godine svrstala među tri najbrže rastuće ekonomije u Evropi, dok je krajem godine zabilježila drugu najvišu stopu rasta u regionu, kaže Novica Vuković, ministar finansija u Vladi Crne Gore. On pojašnjava da će u narednom srednjoročnom periodu eko-nomski rast Crne Gore biti zasnovan na snažnom investicionom ciklusu, a naročito na razvoju ključnih sektora ekonomije, poput turizma, energetike, poljoprivrede. Veći fokus, kako navodi ministar Vuković, biće na razvoju IT industrije, koja pre-dstavlja veliki potencijal za dalju diversifikaciju. Istovremeno, Vlada se trudi da malim i srednjim preduzećima, kao nosiocima crnogorske privrede, omogući da rastu i da budu konkurentna, posebno kroz podršku inovacijama.

Kako globalni ekonomski trendovi, poput inflacije i geopolitičkih tenzija, utiču na ekonomiju Crne Gore?

Uprkos izazovima koji dolaze sa globalne scene, poput geopolitičkih tenzija i inflacije, crnogorska ekonomija pokazuje izuzetnu otpornost i stabilnost. Početkom 2024. godine, konkretno u prvom kvartalu, Crna Gora se svrstala među tri najbrže rastuće ekonomije u Evropi, dok je krajem godine, odnosno u posljednjem kvartalu, zabilježila drugu najvišu stopu rasta u regionu Zapadnog Balkana. Ovi rezultati dodatno su afirmisani preliminarnim statističkim podacima, koji ukazuju na realni rast BDP-a od 3% u 2024. godini. Kada je riječ o inflaciji, Crna Gora je uspjela da održi stabilan i umjeren nivo rasta cijena, koji je bio ne samo niži u odnosu na prethodne godine već i ispod projektovane stope Ministarstva finansija od 3,7%. Stabilnost crnogorske privrede dodatno je potvrđena investicionim zamahom, odnosno rastom ulaganja, te povoljnim trendovima na tržištu rada, od kojih posebno ističem godišnji rast broja zaposlenih od 5,3%, kao i impresivan rast prosječne neto zarade, koja je na kraju 2024. godine bila za čak 92% viša u odnosu na kraj 2020. godine i za preko 24% veća u odnosu na godinu ranije.

U javnosti se često govori o javnom dugu, budžetskom deficitu i zaduživanjima. Koje konkretne mjere Vlada preduzima da bi se osigurala fiskalna održivost?

Cjelokupna finansijska situacija u Crnoj Gori može se okarakterisati kao stabilna i povoljna, uz evidentan trend rasta naplate prihoda budžeta u skladu sa rastom privredne aktivnosti. Ključne mjere Vlade u oblasti ekonomske politike usmjerene su na povećanje životnog standarda građana, unapređenje poslovnog ambijenta, kao i na kreiranje stabilnog i predvidivog okvira poreskog sistema. Brojne mjere u kontekstu novih izvora prihoda implementirane su, na primjer – izmjena u poreskoj politici i reforme u sistemu PDV-a, a tu su još i mjere povećanja obuhvata poreske baze – markiranje goriva, proširenje obuhvata akciznih proi-zvoda, suzbijanje sive ekonomije, naplata glavnice duga po osnovu otpisa kamata… Osim toga, dio mjera koji se odnosi na rast zarada i penzija direktno je usmjeren na jačanje kvaliteta života građana i rast njihovog standarda.

Ovo je samo dio reformi u poreskoj i fiskalnoj politici. Uz znatan broj planiranih kapitalnih projekata, uz realizaciju reformi iz Reformske agende i povlačenje finansijskih sredstava po tom osnovu, predviđeni su pozitivni rezultati, počev već od prve polovine ove godine. Napominjem da je tokom 2024. zabilježen kontinuirani rast budžetskih prihoda, što je u najvećoj mjeri odraz rasta ekonomske aktivnosti u zemlji i smanjenja sive ekonomije. Preliminarni prihodi budžeta u 2024. godini iznosili su 2,76 milijardi eura i veći su za 188,6 miliona eura ili 7,3% u odnosu na 2023. godinu. Izu-zimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu veći su za 333,8 miliona eura ili 14%. Takođe, prema preliminarnim podacima, u prvim mjesecima 2025. godine sve glavne kategorije poreza bilježe znatan porast naplate u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo pokazuje da je Vlada snažno posvećena očuvanju i unapređenju sistema javnih finansija, odnosno održanju njihove dugoročne stabilnosti.

PREDVIDIVIM POSLOVNIM AMBIJENTOM DO NOVIH INVESTICIJA

Kako Vlada planira da privuče strane investicije i podstakne domaće preduzetništvo?

Ministarstvo finansija posvećeno radi na privlačenju stranih investicija kroz unapređivanje ekonomske politike, smanjenjem biznis barijera, promocijom javno-privatnog partnerstva, kao i stvaranjem stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta.

Stvaranjem novih zakonskih rješenja, koja će povoljno uticati i stvarati kvalitetan poslovni ambijent, kao i njihovom efikasnom implementacijom, nastojimo sa nivoa Ministarstva finansija pokazati snagu javnog sektora i spremnost za dugoročne partnertske ugovore. Naime, Ministarstvo finansija je koncipiralo Nacrt zakona o strateškim investicijama, kojim se pokušava napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama. Dalje, promocijom investicionog potencijala države Crne Gore, kao i edukacijom zainteresovanih strana, kreiramo preduslove za rast novih investicionih poduhvata. Takođe, kao rezultat reformi koje su usmjerene ka kreiranju povoljnih uslova za investicije, donesen je i novi regulatorni okvir za javno-privatna partnerstva. Sve navedene inicijative i mjere ukazuju na posvećenost unapređenju investicionog ambijenta i na posvećenost privlačenju stranih ulaganja. Zakonska rješenja, poput nacionalnog tretmana investitora i reforme kojom se uklanjaju biznis i administrativne barijere, usmjerena su ka podsticanju dinamičnijeg rasta stranih investicija. Ono što svakako predstavlja ključni impuls kako za domaće tako i za strane investitore, jesu sigurnost poslovanja i snažna vladavina prava, koje, uz stimulativni poreski ambijent i stabilan okvir poslovanja, pružaju investitorima osnovne preduslove za njihova ulaganja. Kada je riječ o podsticanju domaćeg preduzetništva, važno je naglasiti da su u srednjem roku planirane strukturne reforme koje uključuju konkretne mjere za lakše poslovanje – od unapređenja tržišta rada, kroz fleksibilnije forme zapošljavanja (na primjer sezonskih radnika i stranaca), preko modernizacije poreske i carinske administracije, pa sve do uspostavljanja digitalnog sistema za registraciju preduzeća. Takođe, ozbiljno se bavimo pitanjem suzbijanja sive ekonomije, sve u cilju stvaranja okruženja koje podstiče zdravu konkurenciju i održivi ekonomski rast.

Koje su ključne strukturne reforme koje Vlada planira da sprovede kako bi se poboljšala konkurentnost crnogorske ekonomije?

Dozvolite da prije svega istaknem da je, kada je riječ o reformama, Vlada Crne Gore već započela sa sprovođe-njem niza mjera koje daju konkretne rezultate, kao što su reforme uticaja na zarade, troškove rada i poslovni ambijent. Navedene mjere su povećale raspoloživi dohodak građana i istovremeno doprinijele smanjenju fiksnih troškova poslovanja za privredu, dok su zahvaljujući kompenzatorskim mjerama istovremeno očuvani i javni prihodi, bez ugrožavanja fiskalne održivosti. Pored fiskalnih reformi, važno je istaći da Vlada predano i kontinuirano radi na sprovođenju šireg seta strukturnih reformi, koje su dio sveobuhvatne Reformske agende, koja za cilj ima ubrzanje ekonomskog rasta, ali i pripremu naše zemlje za život i rad u skladu sa evropskim standardima. Fokus je na prelasku ka održivoj i inkluzivnoj ekonomiji, spremnoj da odgovori na izazove digi-talizacije i klimatskih promjena. Jedan od važnijih pravaca, kojim se takođe krećemo, jeste podizanje kvaliteta obrazovanja i usklađivanje sa potrebama tržišta rada – kroz programe prekvalifikacije, cjeloživotnog učenja i osposobljavanja radne snage za zanimanja budućnosti. Istovremeno, trudimo se da malim i srednjim preduzećima, kao nosiocima naše privrede, omogućimo da rastu i da budu konkurentna, posebno kroz podršku inovacijama.

Kako se Vlada nosi sa rastućom inflacijom i njenim uticajem na životni standard građana? Koje mjere preduzima da bi osigurala poštene cijene i zaštitila potrošače? Jesu li sprovedene mjere dale rezultate?

U prvoj godini mandata 44. vlada usvojila je ključne mjere u ekonomskoj politici, koje direktno utiču na veći dohodak građana, a riječ je o znatnom porastu minimalne penzije, pove-ćanju minimalne i prosječne zarade, uvećanoj minimalnoj penziji za korisnike srazmjernih penzija, uz dodatna usklađivanja za sve ostale penzionere.

Dodatno, kao jedan od ključnih odgo-vora na inflatorne pritiske, koji su u proteklih nekoliko godina globalni fenomen, Vlada je usvojila odluku kojom se ograničavaju trgovačke marže na osnovne prehrambene proizvode i na druge esencijalne artikle u velikim maloprodajnim lancima. Ova odluka, kojom je obuhvat proizvoda povećan i koja je produžavana tokom 2024. i početkom 2025. godine, imala je za cilj da zaustavi neopravdani rast cijena, kao i da osnaži kupovnu moć građana, uz stavljanje akcenta na domaće proizvode i proi-zvođače. Sa aspekta postignutih rezultata, možemo konstatovati da je ova mjera bila uspješna i efikasna i da je pravovremeno sprovedena. U prilog tome govore sljedeće činjenice – u martu 2024. godine, kada je mjera prvi put uvedena, godišnja stopa inflacije iznosila je 5,5%. Već u narednim mjesecima zabi-lježen je silazni trend, pri čemu je inflacija u septembru iznosila svega 1,0% – što je najniži nivo od marta 2021. godine. Istovremeno, u posljednjim mjesecima 2024, došlo je do pada cijena na mjesečnom nivou, uz pad cijena hrane, što je jasan rezultat odluke Vlade. Da podsjetim, upravo u tom istom periodu došlo je i do priličnog uvećanja zarada građana, čime je dodatno potvrđeno da ekonomska politika Vlade ima konkretan i pozitivan efekat na kvalitet života građana.

Koji su ključni sektori na kojima će Vlada bazirati ekonomski rast u narednim godinama?

U narednom srednjoročnom periodu ekonomski rast Crne Gore biće zasnovan na snažnom investicionom ciklusu, a naročito na razvoju ključnih sektora ekonomije – turizma, energetike, poljoprivrede, dok će svakako veći fokus biti na razvoju IT industrije, koja predstavlja veliki potencijal za dalju diversifikaciju. 

U oblasti turizma, kao strateške razvojne grane crnogorske ekonomije, potencijali se zasnivaju na izgradnji kvalitetnih hotelskih jedinica, uz poboljšanu strukturu gostiju, prevashodno iz država Zapadne Evrope. U energetici, važnom sektoru za Crnu Goru, obnovljivi izvori energije i najavljene investicije nadogradiće postojeće kapacitete. Osim toga, naročito važna biće komponenta snažnog kapitalnog budžeta države, odnosno javnih inve-sticija koje su prevashodno usmjerene na izgradnju infra-strukture, projekte u prosvjeti i zdravstvu, što će dugoročno ubrzati ekonomski rast i konkurentnost naše ekonomije.