Privredna komora Crne Gore sprovela je anketno istraživanje tokom februara i marta 2025. godine, koje je pokazalo da je poslovni ambijent u Crnoj Gori ocijenjen prosječnom ocjenom 2,47. Ta ocjena predstavlja blago poboljšanje u odnosu na prošlogodišnju ocjenu, koja je iznosila 2,37, ali je i dalje ispod pretpandemijskog nivoa iz 2019. godine, kada je bila 3,05. Nina Drakić, predsjednica Privredne komore, navodi da ocjena iz 2025. godine ukazuje na određeni napredak u percepciji poslovne klime, iako su izazovi i dalje izraženi. Pojašnjava da podaci iz postpandemijskog perioda jasno pokazuju pad u ocjeni poslovnog ambijenta, ali da daju i naznake postepenog oporavka. Ocjenjuje da pad ocjene u 2024. godini svjedoči o prisutnosti ozbiljnih izazova za privredu i da se takav trend povezuje s dugotrajnim negativnim posljedicama pandemije, inflatornim pritiscima, administrativnim i regulatornim barijerama, kao i sa političkom neizvjesnošću. Drakić podsjeća da se ocjena formira na osnovu više faktora koji zajedno određuju kvalitet poslovnog ambijenta, i da niska vrijednost ukazuje na istovremeno prisustvo više sistemskih problema.

Nakon višegodišnjeg pada, ove godine bilježi se blago poboljšanje u ocjeni poslovnog ambijenta. Očekivanja privrednika, za naredni period, prate ovaj trend. Kako Vi tumačite ova dešavanja?

Poslovni ambijent u Crnoj Gori, prema percepciji poslovne zajednice, i dalje je obilježen izazovima. Naše istraživanje pokazuje da nijedan segment poslovnog ambijenta koji smo ispitivali (poreski sistem, javne nabavke, tržište rada, infrastruktura, administracija, vladavina prava, digitalizacija i pristup finansijama) nije na zadovoljavajućem nivou.
Prosječna ocjena ambijenta, koju su privrednici dali, na skali od 1 do 5 iznosila je 2,47 – što nam jasno govori da postoji znatan prostor za unapređenje. Preduzeća najčešće ukazuju na administrativne barijere, regulatornu nepredvidivost i nedostatak dugoročne razvojne vizije, a ključne barijere jesu nedostatak radne snage i siva ekonomija. Međutim, važno je naglasiti da znatno rastu očekivanja privrednika za naredni period, te je očekivani ambijent do kraja 2025. godine ocijenjen sa 3,03, gotovo na nivou iz 2019. godine. Za 2026. godinu očekuje se dalji napredak što je reflektovano u ocjeni od 3,35.
Ako posmatramo pojedinačne oblasti poslovnog ambijenta u periodu 2023–2025, rezultati ukazuju na postepenu stabilizaciju percepcije, uz određene oscilacije koje reflektuju kompleksnost ekonomskog okruženja.

Određeni segmenti poslovnog ambijenta napredovali su, dok su drugi ostali problematični ili podložni fluktuacijama. Možete li nam dati kratak pregled po pojedinačnim segmentima?

Privrednici jasno prepoznaju napredak u oblastima kao što su javne nabavke i digitalizacija, ali i dalje ukazuju na sistemske slabosti u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu finansijama. Ovi nalazi kreatorima politika važan su signal o prioritetnim reformskim pravcima i potrebi za fokusiranijim i dugoročnijim mjerama za unapređenje poslovne klime u Crnoj Gori.

Najveći napredak u posljednje tri godine zabilježen je u oblasti javnih nabavki, što svjedoči o mogućim poboljšanjima u transparentnosti i efikasnosti procedura, kao i o boljoj komunikaciji s privredom. Oblast poreskog sistema zadržava gotovo identičnu ocjenu kroz sve tri godine, što upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice, vjerovatno zbog procedura koje su i dalje složene, čestih izmjena propisa ili visine pojedinih fiskalnih ili parafiskalnih opterećenja. Slično je primijećeno i u oblasti infrastrukture, gdje ocjene osciluju unutar vrlo uskog raspona, što ukazuje na spor napredak i kontinuiranu potrebu za strateškim ulaganjima, posebno u transportnu i energetsku infrastrukturu. Oblast tržišta rada, iako je u 2023. imala relativno visoku ocjenu, bilježi pad u 2024, dok u 2025. blago raste. Ovaj obrazac vjerovatno reflektuje izazove u dostupnosti kvalifikovane radne snage, migracije radno sposobnog stanovništva i neusklađenost obrazovne strukture sa potrebama privrede. Slično tome, vladavina prava ostaje među slabije ocijenjenim oblastima, bez značajnog napretka, što potvrđuje da problemi pravne sigurnosti i efikasnosti i dalje predstavljaju jednu od glavnih barijera za poslovanje. Pozitivan signal dolazi iz oblasti digitalizacije i digitalne transformacije, gdje je zabilježen oporavak nakon pada u 2024. godini, što može ukazivati na intenziviranje digitalnih reformi u javnom sektoru i širu upotrebu digitalnih servisa u poslovanju. Konačno, oblast pristupa izvorima finansiranja, koja je u kontinuitetu među najniže ocijenjenima, pokazuje određeni napredak. Ipak, i pored tog rasta, niska prosječna ocjena sugeriše da je dostupnost povoljnih finansijskih instrumenata, posebno za mala i srednja preduzeća, i dalje ozbiljan izazov.

Anketno istraživanje pokazalo je i kojih pet biznis barijera privrednici percipiraju kao one koje nepovoljno utiču na poslovanje. U odnosu na prethodni period – da li se pojavila neka nova barijera odnosno da li je prevaziđena neka stara?

Prepoznate biznis barijere već neko vrijeme se ne mijenjaju. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija  i dalje

se prepoznaju kao najveće biznis barijere, što ukazuje na ozbiljne pro-bleme u primjeni propisa i na nejednake uslove za poslovanje. Slijedi nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, što uzrokuje jaz između potreba tržišta i ponude radne snage. Treće mjesto zauzimaju visoki fiskalni i parafiskalni nameti, koji direktno opterećuju likvi-dnost i konkurentnost firmi. Neadekvatna zakonska rješenja i njihova neujednačena primjena u praksi dodatno narušavaju pravnu sigurnost i otežavaju poslovanje. Nalazi ukazuju na potrebu za jačanjem institucionalne efikasnosti, za reformom obrazovanja i fiskalnim rasterećenjem – kako bi se unaprijedio poslovni ambijent.

Šta je to što bi moglo voditi povoljnijem poslovnom okruženju?

Predvidivost, podrška, digitalizacija, razvoj ljudskih resursa i kontinuirani dijalog. Privreda ne traži povlastice, već stabi-lnost, jasnoću i ravnopravan tretman. Ako obezbijedimo da preduzeća znaju „pravila igre” i da se ta pravila ne mijenjaju iznenada i bez konsultacija – možemo računati na investicije i rast. Transparentnost i dijalog nijesu stvar forme, već su ključni elementi konkurentne ekonomije.